Pred 90 ljeti zaključen zakon o Gradišću

Na dan pred 90 ljeti je zaključen Savezni zakon o izgradnji samostalne savezne zemlje Gradišće. Barem na papiru je to takorekuć rodjendan najmladje savezne zemlje Austrije. Po Prvom svitskom boju 1918. ljeta je Austriji pripalo u mirovnom ugovoru Saint Germaina nimško područje Zapadne Ugarske. Po otporu Ugarske i vojske, mučni rasprava i gubitku Šoprona kot glavni varoš Gradišća je nastalo Gradišće stoprv početkom 1922. ljeta dio Austrije.

Nemir u Ugarskoj zbog priključka
Veljek po koncu Prvoga svitskoga boja 1918. ljeta je bilo u Zapadnoj Ugarskoj intencijov, da se preključi zvećega nimškogovoreće područje Austriji. A to su propagirali u priredba. I provizorna nacionalna skupčina Austrije je to potribovala. U januaru 1919. ljeta je ugarska vlada izdala zakon o autonomiji Zapadne Ugarske, da tako prepriči priključak k Austriji.

U Ugarskoj samoj je zbusnuo politčki nemir i pro-austrijanske tendencije su se oštrom rukom tlačile. 10. septembra 1919. ljeta je potpisao Karl Renner mirovni ugovor Saint Germaina, u koj su dodilili nimška zapadnougarska područja s 4.320 kvadratnih metrov i 340.000 stanovnikov Austriji.

Mučne rasprave med Austrijom i Ugarskom
1920. ljeto je stalo u znaku mučnih raspravov med Bečom i Budimpeštom o podrujču. 25. januara 1921. ljeta je pak potpišen Savezni ustavni zakon o “položaju Gradišća kot samostalna i ravnopravna zemlja u savezu”. Stoprv pol ljeta kašnje, kad je stupio u valjanost mirovni ugovor Trianona, je morala Ugarska dopustiti Austriji pravo raspolaganja o Gradišću.

Tomu su se u augustu masivno suprotstavljali ugarski dobrovoljci. Stoprv u oktobru je Ugarska morala popustiti diplomatskomu pritisku ali Gradišće je zgubilo pri narodnom glasovanju u decembru Šopron kot glavni varoš. U januaru 1922. ljeta je Gradišće nastalo de facto dio Austrije, skoro ljetodan po zaključku odgovarajućega zakona.

Hrvati su bili različnoga mišljenja
Gradišćanski Hrvati su bili u pogledu na priključak Zapadne Ugarske k Austriji različnoga mišljenja. Povjesničar Vince Kolnhofer ističe, da se mora iz historičnoga gledišća u obzir zeti duže vrimensko razdoblje, i to od konca Prvoga svistkoga boja do 1923. ljeta. U sjevernom dijelu da su bili djelači za Austriju, ar su djelali u Beču i Bečanskom Novom mjestu.

Sridnji i južni dio su bili u gospodarstvenom i kulturnom pogledu orijentirani prema Šopronu i Sambotelu. 4. marca 1921. ljeta je kanio Martin Meršić s nekolikimi prijatelji organizirati hrvatsku stranku u Dolnjoj Pulji. Ta sastanak su ali austrijanske vlasti rastjerale.

Glasovanje za Austriju zbog straha
Kad je 21. marca istoga ljeta medjunarodna komisija pohodila hrvatska sela u sridnjem dijelu Zapadne Ugarske su ljudi većinom glasovali za priključak k Austriji, i to protiv mišljenja njevih farnikov i učiteljev. Ljudi da su se bojali austrijanske vlasti, po onom slučaju u Dolnjoj Pulji.

Zato da nisu glasovali za Ugarsku, veli povjesničar Vince Kolnhofer. Za Gradišćanske Hrvate je to značilo, da je ov mali narod bio razdiljen na dva države, a kašnje još i na tri, tako da se je još već oslabio. Ali danas postoju dost mogućnosti za suradnju prik granic, veli Vince Kolnhofer.

to top